Centar za podršku

HELPDESK - SOCIJALNE USLUGE HELPDESK O EU FONDOVIMA

Grčka

Profil zemlje – Grčka – programsko razdoblje 2021.-2027

Opće informacije

Profil u nastavku osmišljen je na temelju sporazuma o partnerstvu koji je odobrila Europska komisija 29. srpnja 2021.

Nacionalni razvojni program (NRP) za razdoblje 2021.-2027. razvijen je oko pet stupova (Politički cilj-SP):

  • SP1. Pametan razvoj
  • SP2. Zeleni rast
  • SP3. Razvoj infrastrukture
  • SP4. Društveni razvoj
  • SP5. Ekstrovertnost

SP4 “Socijalnija Europa kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava” –

Društvenija Grčka kroz ulaganja u ljudske resurse i osiguravanje jednakog pristupa kvalitetnim uslugama i dobrima središnji je cilj intervencija u FP4.

Struktura financijskih programa

Programsko razdoblje 2021. – 2027. uključuje 22 programa (9 sektorskih i 13 regionalnih) koje podupiru ERDF i EKT+, a proračun je strukturiran na sljedeći način:

Programi u okviru FP4 kako su navedeni u Sporazumu o partnerstvu 2021.-2027.:

  1. Program “Konkurentnost”.
  2. Program “Digitalna transformacija”.
  3. Program “Civilna zaštita”.
  4. Program “Okoliš i klimatske promjene”.
  5. Program prijevoza
  6. Program “Ribarstvo, akvakultura i more”.
  7. Program “Ljudski potencijali i socijalna kohezija”.
  8. Program “Just Development Tranzicija”.
  9. Program “Tehnička pomoć i podrška korisnicima”.
  10. 13 Regionalno (Istočna Makedonija- Trakija, Srednja Makedonija, Tesalija, Kontinent, Zapadna Grčka, Zapadna Makedonija, Srednja GrčkaPeloponez, Jonski otoci, Sjeverni Egej, Kreta, Atika, Južno Egejsko more)

U kontekstu SP4, sektorski program Razvoj ljudskih potencijala-Obrazovanje i cjeloživotno učenje provodit će aktivnosti vezane uz zapošljavanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje. Osobito za pomoć u hrani i materijalnu oskudicu (EBYS) stvorit će se zasebna prioritetna os u Programu razvoja ljudskih potencijala – obrazovanje i cjeloživotno učenje. U Regionalnim programima iz SP4, projekti za zdravstvo, obrazovanje, socijalnu skrb provodit će se od strane EFRR-a, a od strane EKT+ sve aktivnosti za siromaštvo i socijalnu isključenost (prethodno TS9) kao i tijekom FP 2014-2020.

ERDF & EKT+ proračun

Konkretno, s obzirom na pokrivenost minimalnih zahtjeva definiranih u EKT+ i prikazanih u tablici 6.2, navodi se sljedeće:

  • Postotak za koji se očekuje da će biti pokriven posebnim prioritetom za zapošljavanje mladih u Sektorskom programu „Ljudski potencijali i socijalna kohezija” iznosit će najmanje 14% od ukupno dostupnog EKT+ proračuna zemlje. Međutim, pomoći će se u želji za povećanom potporom mladima praćenjem relevantnog područja intervencije 134 kako u akcijama Sektorskog programa izvan ciljanog posebnog prioriteta, tako iu akcijama drugih Programa tijekom provedbe, koji će također biti dosljedni uz Nacionalni akcijski plan Garancija za mlade.
  • Očekuje se da će 28% sredstava Fonda biti usmjereno na socijalnu integraciju, u odnosu na 25% zahtjeva. Radnje koje se planiraju provesti u borbi protiv dječjeg siromaštva doseći će 8% u odnosu na 5% (uključeno u 28%, ali također iu uključivo obrazovanje). Potrebna koncentracija postići će se izračunom raspodjele resursa specifičnim ciljevima 14 programa (za 28%) i koda 6 sekundarne dimenzije ESF+ (za 8%). HR 34 HR
  • Za rješavanje materijalne uskraćenosti dodijelit će se dvostruko više sredstava od minimalnog zahtjeva Uredbe, tj. 6% umjesto 3%. Sektorski program „Ljudski potencijali i socijalna kohezija” imat će poseban prioritet sa 6% sredstava ESF+ za rješavanje materijalne uskraćenosti.
  • Za podršku socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva sredstva će se dodijeliti u najmanje 0,65% ESF+, kako u okviru sektorskih tako i regionalnih programa. Postizanje potrebne koncentracije izvršit će se izračunom relevantnog iznosa u tablici poddimenzija ECB+.

Osim toga, financirat će ih:

a) Akcije TDM-a za suočavanje s socio-ekonomskim posljedicama tranzicije, što je važan prioritet i zahtijeva intervencije za prilagodbu i razvoj vještina ljudskih potencijala u profesijama i granama koje su uključene u sveukupno raznoliko gospodarsko planiranje koje provodi Program DAM.

b) TAME akcije koje se fokusiraju na kratkoročnu ranu integraciju (recepciju). Maksimalna moguća sinergija programa NSRO-a s Fondom za azil, migracije i integraciju, Fondom za unutarnju sigurnost i Fondom za integrirano upravljanje granicama tražit će se uglavnom kroz Nacionalno koordinacijsko tijelo, dok će se dvostruko financiranje izbjeći jedinstvenim upravljanjem i kontrolom. Sustav i interoperabilnost integriranih informacijskih sustava za praćenje intervencija. Konkretno, u pogledu sinergije cilja politike 4 s TAME-om, TAME će uglavnom financirati intervencije rane socijalne integracije s naglaskom na ljude koji žive u prvim prihvatnim strukturama, dok će NSRF uglavnom financirati srednjoročne/dugoročne intervencije socijalne integracije YTX-a kao kao i ljudi s migrantskom pozadinom.

c) ETHAUS aktivnosti za razvoj novih vještina i poboljšanje uvjeta rada u područjima DOP-a i održivog plavog gospodarstva.

d) Intervencije EPFRR-a za potporu socijalnoj integraciji, smanjenju siromaštva i gospodarskom razvoju u ruralnim područjima. Kombinirane radnje koje se mogu odnositi na potporu novim poljoprivrednim poduzećima, jačanje vještina, osnivanje novih poljoprivrednika i jačanje poljoprivredno-okolišnih-klimatskih mjera ne smatraju se potrebnima.

Što se tiče kulture, tražit će se sinergija s programom Kreativna Europa (i na razini bespovratnih sredstava i na razini inicijativa kao što su: mjesta europske baštine, prijestolnice kulture, nagrade za kulturnu baštinu i nagrade za arhitekturu).

Tematska koncentracija

FP4 opcije politike i glavni očekivani rezultati za ERDF i ESF+

Društvenija Grčka kroz ulaganja u ljudske resurse i osiguravanje jednakog pristupa kvalitetnim uslugama i dobrima u skladu s načelima Europskog stupa socijalnih prava središnji je cilj intervencija u FP4. Povećanje zaposlenosti ljudskih resursa i poboljšanje zapošljivosti kroz intervencije za olakšavanje pristupa tržištu rada na temelju individualnih potreba i smanjenje neusklađenosti između ponude i potražnje, s naglaskom na NEETs 15-29, dugotrajno nezaposlene, nezaposlene s niskim i soc. -ekonomska, obrazovna pozadina, imigranti i korisnici međunarodne zaštite te osobe s invaliditetom ključni je prioritet.

Preusmjeravanje aktivnih politika zapošljavanja kroz postupni prijelaz na novi model provedbe za PES na nacionalnoj razini, uz kontinuirano dostupne akcije i snažnu personaliziranu podršku, jačanje dijagnoze potreba tržišta rada, podršku samozapošljavanju i intervencije za razvoj vještina nezaposlenih pridonijet će ostvarenju cilja. Promicat će se razvoj socijalne ekonomije i socijalnog poduzetništva u sklopu aktivne politike zapošljavanja koja će doprinijeti socijalnoj i ekonomskoj uključenosti pojedinaca i ranjivih skupina. U fokus je promicanje prilagodbe samozaposlenih, radnika i poduzeća promjenama i aktivnom starenju kroz intervencije savjetovanja i osposobljavanja uzimajući u obzir, između ostalog, zahtjeve digitalne i zelene ekonomije. Radi promicanja ravnopravnog sudjelovanja žena u zapošljavanju izabrat će se dodatne mjere za usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života te promicanje inovativnih poslovnih modela. Kako bi se nosilo s izvanrednim uvjetima na tržištu rada, mogu se provoditi mjere potpore.

Na kraju, poseban naglasak bit će stavljen na veću sigurnost i zdravlje na radu u svakoj životnoj dobi.

Ključna opcija je povećati sudjelovanje odraslih u procesu učenja, unaprijediti kvalitetu i ojačati ekstrovertnost i relevantnost obrazovanja na svim razinama i cjeloživotnog učenja s tržištem rada. U tom kontekstu naglasak će se staviti na korištenje alata temeljenih na individualiziranim potrebama odraslih, na poboljšanju uspjeha učenika, posebice u suvremenim znanjima i vještinama, na korištenju novih tehnologija, na jačanju profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja uslugama, poboljšanju kvalitete studijskih programa i jačanju učinkovitosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. U tom smjeru, strateški okviri koji se razvijaju za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i obrazovanje na svim razinama, osposobljavanje i cjeloživotno učenje koordiniraju se na nacionalnoj razini za praćenje, ocjenjivanje i pregled razvoja vještina i rješavanje pitanja predviđanja i prilagođavanja potreba za vještinama u odnosu na tržište rada. i za sve životne faze. Osim toga, fokus je na poboljšanju uspješnosti i jačanju jednakog pristupa i završetka kvalitetnog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama, posebno za skupine u nepovoljnom položaju.

Stvaranje i nadogradnja infrastrukture i opreme na temelju mapiranja potreba i osiguranja kvalitete usluga, kroz unapređenje upravljanja na svim razinama, jačanje autonomije, kao i dovršetak Nacionalnog kvalifikacijskog okvira, također su prioriteti.

Nadogradnja i modernizacija institucija i mehanizama socijalne solidarnosti ključna je opcija s ciljem aktivnog uključivanja, smanjenja dohodovne nejednakosti, rizika od siromaštva s naglaskom na smanjenje dječjeg siromaštva, socijalne isključenosti te rodne i druge diskriminacije.

Osiguravanje povećanog pristupa kvalitetnim osnovnim i društvenim dobrima i uslugama, mjere za rješavanje obrazovne i stambene segregacije najranjivijih skupina stanovništva, uključujući djecu, te razvoj usluga skrbi u obitelji i zajednici mjere su u tom smjeru.

Istodobno, očekuje se da će modernizacija i stvaranje infrastrukture socijalne zaštite na temelju identificiranih potreba, kao i rekreacije, turizma i kulture ojačati razvoj, društvenu integraciju i društvene inovacije.

Nas ERDF ulaganja u turizam i kulturu vodit će računa o dobrobiti posjetitelja, poštovati prirodno i kulturno okruženje te osigurati socioekonomski razvoj i konkurentnost destinacija i poduzeća kroz integrirani i holistički pristup.

Strateški izbor je promicanje intervencija deinstitucionalizacije i prijelaza s institucionalne skrbi na skrb u obitelji i zajednici za djecu i osobe s invaliditetom, kao i socijalnu integraciju za građane marginaliziranih zajednica kao što su Romi, imigranti i korisnici međunarodne zaštite, kroz rješavanje problema diskriminacije, nesigurnog stanovanja i njihovo uključivanje u obrazovanje.

Institucionalno jačanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva za povećano i značajno sudjelovanje u intervencijama obrazovanja, zapošljavanja i socijalne uključenosti ostaje strateška opcija.

Katoličko zdravlje pokrivenost kao temeljnu opciju zahtijeva PHY kao fokus zdravstvene mreže u zajednici, naglasak na prevenciji u kontekstu aktivnog i zdravog starenja, institucionaliziranu skrb za ranjive i osjetljive skupine uz doprinos ekonomskoj i socijalnoj zaštiti. Prioriteti su također Mentalno zdravlje s naglaskom na djecu i starije osobe te prevencija aklimatizacije, unapređenje vještina ljudskih potencijala, nove usluge dugotrajne skrbi, prilagodba usluga, infrastrukture i ljudskog kapitala geografskim, populacijskim specifičnostima, e-zdravlje, rješavanje zdravstvenih prijetnji na temelju mapiranja potreba. Održavanje rezultata pojačano je ulaganjima u SY u hitnu skrb, posebne krevete, rehabilitaciju, strukture javnog zdravstva.

Digitalni transformacija, poboljšanje upravljanja i administracije usluga, doprinose univerzalnom pristupu kvalitetnim uslugama u učinkovitijem sustavu. Trenutna zdravstvena kriza ističe zaštitu javnog zdravlja kao temelj društvene i ekonomske kohezije i predstavlja izazov za razvoj otpornosti.

U programima Europske teritorijalne suradnje (Interreg) predviđene su zdravstvene akcije.

Korisni linkovi

Podrška HELPDESK

Sufinanciran od Europske unije. Izraženi stavovi i mišljenja su međutim samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije. Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.

Financira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su međutim samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije. Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.

Podrška HELPDESK

Financira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su međutim samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije. Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.
Skip to content