HR 
EN 
DE 
BG 
CS 
DA 
NL 
ET 
FI 
FR 
EL 
HU 
IT 
LV 
LT 
PL 
PT 
RO 
SK 
SL 
ES 
SV 
Centar za podršku
HELPDESK - SOCIJALNE USLUGE HELPDESK O EU FONDOVIMA
Litva
1. Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Litve 2021.-2027
Prema sporazum o partnerstvu Litvi je dodijeljeno 6,4 milijarde. EUR sredstva kohezijske politike u razdoblju 2021.-2027. tijekom investicijskog razdoblja. Dodatno, Litva planira dati 1,7 milijardi kuna. eura s nacionalnim sredstvima – dakle, ukupna vrijednost EU investicija iznosi 8 mlrd. eura. Sporazum o partnerstvu uključuje fondove kohezijske politike: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond + (ESF+), Kohezijski fond (SF), Fond za pravednu tranziciju (TF), Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFF). Glavni ciljevi kohezijske politike EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. su promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne konvergencije kroz održivu konkurentnost, istraživanje i inovacije, digitalnu transformaciju, kao i provedbu agende Europskog zelenog plana i promicanje Europskog stupa socijalnih prava.
Uzimajući u obzir program litavske vlade i ciljeve politike postavljene u Uredbi o općim odredbama EU-a, ulaganja u skladu s programom fondova EU-a za razdoblje 2021.-2027. usmjerena su na sljedeća glavna područja:
- inovacije i digitalizacija, suradnja znanosti i gospodarstva, komercijalizacija znanja;
- obrazovanje, razvoj vještina, kvalificirana radna snaga sposobna za inovacije i odgovaranje na promjenjive potrebe dok se suočava s izazovima socijalne isključenosti;
- zelena transformacija – promicanje obnovljivih izvora energije, održive mobilnosti i kružnog gospodarstva;
- povećanje otpornosti zdravstvenih sustava;
- napredan, siguran i raznolik prijevoz, uključujući poboljšanje prekogranične, nacionalne i regionalne mobilnosti;
- održivi i integrirani razvoj gradova i regija, temeljen na odlukama pojedine regije o povećanju atraktivnosti i gospodarskog potencijala, privlačenju investicija i poboljšanju kvalitete života.
Upravljačko tijelo 2021. – 2027. Ministarstvo financija Republike Litve odgovorno je za provedbu programa ulaganja iz fondova EU. Izvršitelj računovodstvene funkcije je Središnja agencija za upravljanje projektima.
Investicijski programi EU fondova distribucija:
Razvojne mjere Nacionalnog plana napretka (u daljnjem tekstu – NPP) 2021. – 2030. financiraju se sredstvima ESF+ i ERDF. NPP je pripremljen tijekom provedbe Državne strategije napretka „Strategije napretka Litve „Litva 2030“. Cilj NPP-a je identificirati glavne promjene usmjerene na zemlju u narednom desetljeću, osiguravajući napredak u društvenim, ekonomskim, ekološkim i sigurnosnim područjima, te mobilizirati izvore financiranja za provedbu tih promjena. NPP predviđa dugoročne strateške ciljeve, ciljeve napretka i kvantitativne pokazatelje za mjerenje napretka s ciljnim vrijednostima za 2030. godinu.
Uvod u ERDF i ESF+ 2021.-2027
Sredstva ESF+ i ERDF raspodjeljuju se između dvije regije Litve: Regije glavnog grada i Središnje i Zapadne Litve (u daljnjem tekstu – VVL). Posebno su upečatljive regionalne razlike između regije glavnog grada i ostatka Litve. U regiji glavnog grada u 2019. godini stvoreno je 42% litvanskog bruto domaćeg proizvoda (u daljnjem tekstu – BDP), a razlike su posebno izražene u područjima stvaranja i implementacije inovacija, poboljšanja poslovne produktivnosti, pružanja zdravstvenih usluga i pristupa kvalitetnom obrazovanju. Postoji i značajan digitalni jaz. Dijeljenjem Litve na Regiju glavnog grada, gdje je BDP po glavi stanovnika dosegao 122% prosjeka EU, i VVL regiju, gdje se BDP po stanovniku u županijama kreće od 46% do 84%, cilj je usmjeriti više ulaganja u VVL, smanjiti ekonomske i socijalne nejednakosti, osigurati provedbu regionalne politike dugoročni učinak mjera na ravnomjeran i održiv razvoj.
Izazov Regije glavnog grada je usmjeriti akumulirani potencijal na povećanje napretka zemlje, međunarodne konkurentnosti i integracije u međunarodni lanac vrijednosti, prenijeti ga na VVL i smanjiti unutarnje razlike Regije glavnog grada. Izazov regije VVL je smanjiti socijalne i ekonomske razlike i jaz s regijom glavnog grada. Obje regije suočavaju se s problemima socijalne isključenosti, nejednakosti i pristupa kvalitetnim javnim uslugama.
ERDF
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) financira javni i privatni sektor u svim regijama EU-a kako bi se smanjile ekonomske, socijalne i teritorijalne razlike među regijama. Sredstva Fonda podupiru ulaganja u okviru posebnih nacionalnih ili regionalnih programa.
Predviđeno je da se iz EFRR-a regiji glavnog grada dodijeli 478.201.667 eura, a regiji VVL 3.156.444.253 eura. Litva više od 25 posto. EFRR će izdvajati sredstva za povećanje konkurentnosti gospodarstva i njegovu transformaciju u gospodarstvo s većom dodanom vrijednošću (1. cilj politike), preko 30 posto. sredstava – za prijelaz na čistu energiju, zelene investicije, kružno gospodarstvo, prilagodbu klimatskim promjenama (2. cilj politike), 8 posto. a više će biti dodijeljeno urbanom razvoju (cilj politike 5).
ESF+
ESF+ glavni je instrument EU-a za ulaganje u ljude te se stoga sredstva iz ovog fonda koriste za provedbu EU-ovih politika zapošljavanja, socijalne politike, politike obrazovanja i vještina, uključujući strukturne reforme u tim područjima. Fond je također jedan od glavnih alata EU-a za društveni i gospodarski oporavak nakon pandemije COVID-19 i pomaže državama članicama u suočavanju s izazovima izazvanim pandemijom. Fond podupire zeleni, digitalni i otporni gospodarski oporavak EU-a nakon krize poticanjem ulaganja u radna mjesta, vještine i usluge.
Planirano je da se u Litvi 94.726.567 eura iz ESF+ dodijeli regiji glavnog grada, a 962.123.024 eura regiji VVL. Više od 25 posto ESF+ sredstava bit će dodijeljeno za smanjenje socijalne isključenosti(Cilj politike 4), do 5 posto za dječja jamstva(Cilj politike 4), ne manje od 5 posto za društvene inovacije.
2. Odabir ciljeva politike i njihovo kratko obrazloženje
ERDF
Sredstva ERDF-a imaju za cilj provedbu sljedećih ciljeva politike:
- Konkurentnija i naprednija Europa promicanjem inovativne i progresivne gospodarske transformacije i regionalnih ICT veza (cilj politike 1)
Obrazloženje cilja politike: proboj Litve ometaju 3 temeljna izazova širenja inovacija: niska sposobnost apsorpcije inovacija malih i srednjih poduzeća (osobito u regijama); mali broj tvrtki koje stvaraju visoku dodanu vrijednost i nizak udio poslovnih ulaganja u istraživanje i eksperimentalni razvoj (R&D) u odnosu na BDP; niska razina poslovne i znanstvene suradnje i internacionalnosti (sudjelovanje u međunarodnim projektima, umrežavanje). 2021. – 2027. tijekom provedbe 1. cilja politike Programa, sredstva ERDF-a bit će uložena u mjere za promicanje transformacije litavskog gospodarstva u gospodarstvo visoke dodane vrijednosti, njegove konkurentnosti i digitalne povezanosti.
- Zelenije tranzicijsko gospodarstvo s niskim i nula ugljika i otporna Europa, promicanje tranzicije čiste i poštene energije, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe, prevencije i upravljanja rizicima i održive urbane mobilnosti (cilj politike 2)
Obrazloženje cilja politike: Litva je pripremila Nacionalni energetski i klimatski akcijski plan. Prema Pariškom sporazumu iz 2015., zajedno s drugim zemljama svijeta, Litva se obvezala poduzeti sve potrebne napore kako bi zaustavila klimatske promjene kako globalno zatopljenje ne bi prešlo opasnu granicu od 2 stupnja. Uzimajući u obzir probleme u području zaštite okoliša i energije, Litva namjerava promicati prijelaz na čistu i pravednu energiju, promicati zelena i plava ulaganja, prilagođavati se klimatskim promjenama, ulagati u prevenciju rizika od ekstremnih klimatskih događaja i upravljanja, promicati biološku raznolikost, zelenu infrastrukturu u urbanom okolišu i smanjiti onečišćenje, promicati prijelaz na kružno gospodarstvo i održivo korištenje resursa. Također uložite u poboljšanje dostupnosti vode i promicanje održivih vodnih resursa.
- Bolje povezana Europa promicanjem mobilnosti (3. cilj politike)
Obrazloženje cilja politike: konkurentnost Litve je smanjena, a koristi zajedničkog tržišta ograničene su nedovoljnom međunarodnom komunikacijom željezničkim i cestovnim prometom. Uspješnost prometnog sektora u odnosu na cestovnu i željezničku mrežu transeuropske prometne mreže, aspekte održivosti i sigurnost cestovnog prometa značajno je lošija od prosjeka EU. Glavni problemi i izazovi funkcioniranja i infrastrukture litavskog prometnog sustava bit će riješeni tijekom provedbe Plan razvoja litvanske prometne infrastrukture do 2030.
- Društveno odgovornija i uključivija Europa kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava (cilj politike 4)
Obrazloženje cilja politike: Ulaganja 4. cilja politike provodit će se 2019. i 2020. Preporuke Vijeća EU-a: imaju za cilj smanjenje dohodovne i socijalne nejednakosti u Litvi, osiguravajući pokrivenost, primjerenost i učinkovitost socijalne sigurnosti sustava, radi poboljšanja strukture sustava poreznih i socijalnih naknada te zaštite pojedinca od siromaštva. Ulaganja iz ESF+ i ERDF-a implementirat će Europski stup socijalnih prava i slijediti njegova načela, podržavajući ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja, socijalne uključenosti i zdravstva. Sredstva EFRR-a ulagat će se u unaprjeđenje obrazovanja, osiguravanje usluga nastave i cjeloživotnog učenja za sve te poboljšanje infrastrukture. Također će se ulagati u dostupnost predškolskog obrazovanja za djecu iz ruralnih područja, promicanje društvenog poslovanja i razvoj infrastrukture socijalnih usluga, uključujući socijalno stanovanje, u cijeloj zemlji, složenu transformaciju usluga u zajednici, socioekonomsku održivost i jačanje kulturni sektor, jačanje kvalitete usluga zdravstvenog sektora i povećanje dostupnosti.
- Približavanje Europe građanima promicanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta mjesta i lokalnih inicijativa (cilj politike 5)
Obrazloženje cilja politike: Litva se već duže vrijeme suočava s problemom pada stanovništva – od 2014. do 2021. stanovništvo se smanjilo za 5 posto. Stabilna populacija ostaje samo u regiji glavnog grada. Pritom pad broja stanovnika VVL znatno premašuje državni prosjek (dvostruko veći u 6 VVL županija). To stvara pritisak ne samo na učinkovitost javne infrastrukture i usluga, već i na tržište rada. Na zaposlenost u zemlji utječe dobna struktura: zbog dobne strukture oko 28% ukupnog radno sposobnog stanovništva (55-64) doći će u dob za mirovinu u sljedećem desetljeću. Ulaganja će odgovoriti na demografske izazove i teritorijalne razlike koje su posebno važne za Litvu, a provodit će se i integrirane mjere za razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja. Sredstva EPRF-a (8 posto sredstava) uložit će se u održivi i individualizirani razvoj 10 regionalnih centara, povećanje investicijske atraktivnosti države, poboljšanje poslovnog okruženja; poboljšanje kvalitete života; uključivanje gospodarstva, stanovništva, lokalnih skupina aktivnosti, nevladinih organizacija u rješavanje gradskih problema, poticanje i jačanje partnerstva, potpora lokalnim inicijativama i jačanje kapaciteta, osiguranje mobilnosti, jačanje socijalne uključenosti.
ESF+
Sredstva ESF+ imaju za cilj provedbu sljedećeg cilja politike:
Društveno odgovornija i uključivija Europa, provedbu Europskog stupa socijalnih prava (u daljnjem tekstu 4. cilj politike)
Ulaganja iz ESF+ i ERDF-a implementirat će Europski stup socijalnih prava. U području zapošljavanja tijekom 2020. godine provodit će se ESF+ fondovi. Preporuka Vijeća EU za ublažavanje negativnog utjecaja pandemije COVID-19 na zapošljavanje i omogućavanje svim osobama u radnoj dobi da uđu na tržište rada. Također, sredstva ESF+ usmjerena su na unaprjeđenje obrazovnog sustava privlačenjem novih pedagoga, unaprjeđenjem obveznog obrazovanja te pružanjem pomoći učenicima koji su socijalno isključeni. Dio sredstava ESF+ bit će namijenjen poboljšanju zdravstvenog sustava kako bi se smanjile zdravstvene nejednakosti i povećala otpornost zdravstvenog sustava na nove šokove. U području smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti ESF+ sredstva usmjerit će se u razvoj socijalnih usluga, značajan dio ulaganja u razvoj usluga koje se pružaju u zajednici, osiguravajući provedbu transformacije institucionalna skrb. Također, ESF+ fondovima financirat će se Potpora za smanjenje materijalnog siromaštva u razdoblju 2021.-2027. program. Tijekom provedbe ovog programa najpotrebitijim osobama bit će osigurana hrana i/ili roba koja zadovoljava osnovne potrebe za život osobe (npr. odjeća, higijenski pribor, školski pribor) i dodatna sredstva. Program za smanjenje materijalnog siromaštva imat će za cilj pružiti podršku što većem broju ljudi koji žive ispod apsolutne granice siromaštva (2020. godine 5,1% stanovništva Litve živjelo je ispod apsolutne granice siromaštva).
Kako bi se postigao drugi strateški cilj predviđen Nacionalnim planom napretka („Povećanje socijalne skrbi i uključenosti stanovništva, jačanje zdravlja i poboljšanje demografske situacije Litve”), Ministarstvo socijalne sigurnosti i rada pripremilo je pet razvojnih programa. U provedbi tri od njih ESF+ financiranje čini značajan udio. Programi oblikuju dugoročne strategije Litve (2021.-2030.) u područjima smanjenja nejednakosti dohotka i socijalne isključenosti, uključivog tržišta rada, obiteljske politike i prilagodbe okoliša za osobe s invaliditetom.
1. Program razvoja društvene mobilizacije: Razvojni program socijalne mobilizacije Ministarstva socijalne sigurnosti i rada Republike Litve (u daljnjem tekstu: Ministarstvo socijalne sigurnosti i rada), upravitelj razvojnog programa 2021.-2030., ima za cilj riješiti složene probleme zbog kojih osobe pripadaju socijalno osjetljivim ili ranjivim društvenim skupinama (osobe s invaliditetom, uključujući djecu s teškoćama u razvoju, starije osobe, mladi sa smanjenim mogućnostima, beskućnici, osobe koje se vraćaju iz zatvora i sl.), doživljavaju društvenu isključenost, siromaštvo, nasilje, mogu biti diskriminirane ili stigmatizirane , suočavaju se s raznim poteškoćama pri zapošljavanju ili traženju socijalne pomoći. U provedbi ovih poslova slijedit će se individualizirani pristup s ciljem da usluge budu što bliže osobi i da na najbolji način zadovolje njezine potrebe, situaciju i mogućnosti.
Sredstvima ESF+ kroz Program razvoja socijalne mobilizacije financiraju se sljedeće zadaće NPP-a: Povećati dobrobit osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, starijih osoba i drugih ranjivih i socijalno isključenih skupina; Jačati stavove društvene aktivnosti i društvene odgovornosti u društvu i duh zajednice.
2. Program razvoja jačanja obiteljske politike: Mjere ovog razvojnog programa usmjerene su na stvaranje primjerenog, poticajnog, obiteljskog okruženja koje bi omogućilo kvalitetno ostvarivanje obiteljskih funkcija, a istovremeno omogućilo članovima obitelji da aktivnije i uspješnije usklađuju posao i obiteljske obveze, jačati jednake mogućnosti za žene i muškarce, promicati natalitet, osiguravati i podržavati emocionalnu dobrobit obitelji i djece, razvijati visokokvalitetne usluge koje su dostupne i zadovoljavaju individualne potrebe za sve obitelji koje podižu djecu.
Sredstva ESF+ kroz Razvojni program jačanja obiteljske politike financiraju sljedeći NPP zadatak: Poboljšati obiteljsko okruženje u cilju povećanja nataliteta i kvalitete života te stvoriti uvjete za usklađivanje radnih i obiteljskih obaveza.
3. Inkluzivni program razvoja tržišta rada: Mjere ovog razvojnog programa usmjerene su na stvaranje povoljnih uvjeta za ulazak svih radno sposobnih osoba na tržište rada, stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada, provođenje mjera za povećanje zaposlenosti, povećanje obuhvata i održivosti aktivne politike tržišta rada (ADRP) mjerama, državnim i općinskim institucijama te zajedničkim ustanovama i promicanje razvoja vanjske suradnje s poslovnim strukturama i socijalnog dijaloga.
Sredstvima ESF+ kroz Program razvoja uključivog tržišta rada financiraju se sljedeće NPP zadaće: Povećati mogućnosti zapošljavanja tražitelja zaposlenja te djelotvornost i učinkovitost sustava potpore pri zapošljavanju; Ojačati socijalni dijalog i unaprijediti kvalitetu radnih mjesta.
3. Veze sa socijalnim službama
Sredstva ESF+ koriste se za financiranje sektora koji pružaju usluge u područjima povećanja zaposlenosti, zdravstvene zaštite, obrazovanja, smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti. U Litvi je veza između ESF+ i socijalnih usluga i usluga za unapređenje zapošljavanja prilično jaka. Socijalne usluge u Litvi financiraju se iz državnih fondova, ali su sredstva mala i nedostatna.
Općine u Republici Litvi odgovorne su za organizaciju i pružanje socijalnih usluga. Sredstva ESF+ postaju dodatni izvor financiranja za područje socijalnih usluga. Sredstva ESF+ financirat će: Sveobuhvatna pomoć obitelji, integralni oslonac. Za mjere povećanja zaposlenosti nositelj je Zavod za zapošljavanje kao nositelj. Postoje zakazani servisi za psihosocijalnu rehabilitaciju i reintegraciju za ovisne osobe. Predviđene su i usluge za različite ranjive skupine: Rome, beskućnike, povratnike iz zatvora i druge socijalno ranjive skupine. Značajan dio aktivnih mjera tržišta rada financirat će se sredstvima ESF+. Sredstva ESF+ također će se koristiti za pripremu i provedbu nacionalnog standarda kvalitete za socijalne usluge.
Također se očekuje da mjere ESF+ doprinesu cilju NPA do 2030. Prijenos 30% usluga u socijalnom području na nevladine organizacije i zajednice (sada 7%).
4. Korisni resursi
- Sporazum o partnerstvu između EK i Litve: https://2014.esinvesticijos.lt/lt/dokumentai/2021-2027-m-partnerystes-sutartis
- Razvojni programi: https://socmin.lrv.lt/lt/veiklos-sritys/strateginis-valdymas/aktualus-strateginiai-dokumentai/pletros-programos
- Mjere napredovanja razvojnog programa: https://socmin.lrv.lt/lt/veiklos-sritys/strateginis-valdymas/aktualus-strateginiai-dokumentai/pletros-programu-pazangos-priemones
- Program ulaganja iz EU fondova 2021.-2027. https://2021.esinvesticijos.lt/dokumentai/2021-2027-m-es-fondu-investiciju-programa
- Nacionalni plan napretka 2021.-2030.: https://lrv.lt/uploads/main/documents/files/NPP%20planas.pdf
Podrška HELPDESK
Sufinanciran od Europske unije. Izraženi stavovi i mišljenja su međutim samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije. Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.
Podrška HELPDESK