Malta

Centar za podršku

HELPDESK - SOCIJALNE USLUGE HELPDESK O EU FONDOVIMA

1. Pozadina: ESF+ i upravljačko tijelo

U programu ESF+ 2021. – 2027. Malta ima za cilj nastaviti graditi na potpori pruženoj u prethodnim programskim razdobljima i odražavati izazove koje je donijela pandemija COVID-19. Potonje je utjecalo na stabilnost tržišta rada i pružanje usluga u različitim sektorima, uključujući zdravstvo i obrazovanje, a također je izložilo ranjive skupine, uključujući ljude u riziku od siromaštva, povećanom socioekonomskom riziku. Unutar ovog konteksta, ulaganje u okviru programa ESF+ ima za cilj jačanje kapaciteta u svim sektorima koji spadaju u područje primjene uredbe o ESF+, a to su zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo i socijalni sektor, s ciljem poboljšanja i prilagodbe usluga novim i novonastalim potrebama . Malta provodi ESF+ putem jedinstvenog nacionalnog programa.

Malta planira mobilizirati svoje ESF+ resurse kako bi se na izravan način usmjerila na potrebe ranjivih, nepovoljnih i marginaliziranih skupina, posebno djece, osoba u riziku od siromaštva, isključenosti i materijalne uskraćenosti, osoba s invaliditetom, kao i mladih i stranih državljana, kako bi se potaknula uključenost i integracija. Program će također poboljšati, modernizirati i povećati dostupnost obrazovne ponude, ojačati napore da se zadrže jake i stabilne razine zaposlenosti, kao i promicati nove mogućnosti zapošljavanja, konkretno, kako bi se smanjio jaz u plaćama između spolova.

Nas Odjel za planiranje i koordinaciju prioriteta (PPCD) je Upravljačko tijelo za europske i strukturne investicijske fondove na Malti. PPCD ne treba brkati s Odjelom za fondove i programe (FPD) koji je administrativna struktura uspostavljena za upravljanje fondovima EU (s iznimkom strukturnih ulaganja fondova i Kohezijskog fonda) i drugih fondova dodijeljenih Malti.

PPCD je odjel unutar Parlamentarno tajništvo za europske fondove (MEFL). Parlamentarno tajništvo za europske fondove (MEFL) sjedi unutar Ministarstvo gospodarstva, europskih fondova i zemljišta. U okviru svoje uloge Upravljačkog tijela, PPCD također osigurava maksimalnu transparentnost i informiranost u vezi s fondovima kroz organizaciju treninga, aktivnosti informiranja i komunikacije s medijima, potencijalnim prijaviteljima za financiranje i javnošću.

Također, u sklopu Tajništva Sabora je Odjel za mjere i potporu koji postoji kako bi se osigurala učinkovita administracija i provedba mjera potpore poduzećima koje financira EU, kroz učinkovitu vezu s unutarnjim i vanjskim dionicima. Odjel ima mandat osigurati strateško upravljanje, administraciju i provedbu mjera financiranih od strane EU-a za potporu poduzećima (MSP) preuzimanjem funkcije „Posredničkog tijela” za mjere financirane putem Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i djelovanjem kao Nacionalna kontaktna točka (NCP) za provedbu mjera pomoći financiranih iz strukturnih fondova.

Kako bi se riješio komunikacijski jaz o financiranju EU-a, Servizzi Ewropej f'Malta (SEM) je stvoren za pružanje aktivnosti informiranja o politikama i strategijama EU-a te za pružanje pomoći u prijavi i provedbi projekata koje financira EU. Naziv agencije odražava njezinu misiju i funkcije, naime služiti kao "vrata" za usluge povezane s EU-om na Malti i Gozu, olakšavajući građanima da iskoriste prednosti članstva u EU-u.

2. UGOVOR O PARTNERSTVU: MALTA 2021.-2027.

2.1 Sažetak prioriteta PA

Malta će imati koristi od 817 milijuna eura sredstava kohezijske politike u razdoblju 2021. – 2027. za potporu održivom razvoju svog gospodarstva kako je navedeno u Sporazum o partnerstvu usvojen s Komisijom. Ulaganja kohezijske politike dodatno će doprinijeti rješavanju razlika u zemlji i učiniti malteško gospodarstvo inovativnijim i konkurentnijim. Sredstva EU-a poduprijet će zelenu tranziciju zemlje i energetsku sigurnost te njezinu digitalnu transformaciju. Poboljšat će vještine ljudi, zapošljavanje i društvenu uključenost.

Sporazum o partnerstvu (PA) Malte definira političke izbore za ESF+, ERDF, CF, JTF i EMFAF i utvrđuje kako će ti izbori doprinijeti postizanju socioekonomskih ciljeva zemlje (navedenih u nastavku) unutar sljedećih područja ciljeva politike:

Cilj 1: Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezanosti u području IKT-a (ICT)
Cilj 2: Zeleniji prijelaz s niskom emisijom ugljika prema gospodarstvu s neto nula ugljika i otpornoj Europi promicanjem prijelaza na čistu i poštenu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prevencije rizika prilagodbe i upravljanja njima te održive urbane mobilnosti
Cilj 3: Povezanija Europa povećanjem mobilnosti
Cilj 4: Socijalnija i inkluzivnija Europa koja provodi Europski stup socijalnih prava
Cilj 5: Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta teritorija i lokalnih inicijativa
Cilj 6: Omogućivanje regijama i ljudima da se pozabave društvenim, ekonomskim i ekološkim učincima prijelaza prema ciljevima Unije do 2030. za energiju i klimu te klimatski neutralnim gospodarstvom Unije do 2050., na temelju Pariškog sporazuma.

Konzultacije o tome kako fondovi EU-a 2021. – 2027. mogu doprinijeti potrebama Malte pokrenute su 2020. pri čemu je održan niz tematskih i teritorijalnih sastanaka odbora. Ključni dionici uključivali su vladina tijela, relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo i socijalne partnere i partnere za zaštitu okoliša, među ostalima. S Malteškim vijećem za gospodarski i društveni razvoj provedeno je savjetovanje o programima ESIF-a, uz razne široke javne konzultacije pokrenute za programe 2021.

2.2 Ukupni proračun po fondovima i temama

Kohezijska platforma otvorenih podataka

2.3 Sažetak investicijskih planova

Zelena tranzicija, energetska sigurnost i konkurentnost

417 milijuna eura od Europski fond za regionalni i razvoj (ERDF) i Kohezijski fond pridonijet će tome da mala i srednja poduzeća postanu inovativnija, digitalnija i konkurentnija te potaknuti pametnije gospodarstvo s niskim ugljikom.

Važan dio sredstava bit će uložen u osiguranje energetske učinkovitosti i kapaciteta za skladištenje energije u zemlji zahvaljujući razvoju drugog elektroenergetskog interkonektora prema Italiji u obliku visokonaponskog kabela koji prolazi ispod mora. To će povećati opskrbu električnom energijom i sigurnost te pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Štoviše, 23,3 milijuna eura iz Fond za pravednu tranziciju (JTF) bit će uložio u opskrbu električnom energijom kako bi pomogao u dekarbonizaciji Grand Harbora i Malte Freeport.

Uključivo tržište rada, obrazovanje i zdravstvo

Mladi ljudi i žene imat će bolji pristup zapošljavanju zahvaljujući više od 124,4 milijuna eura u okviru Europski socijalni fond Plus (ESF+). Ovaj će fond također podržati inovativne metode podučavanja i alate za učenje, uključivo obrazovanje za ranjive skupine, poput djece s teškoćama u razvoju, te obrazovanje u područjima zelene i digitalne tranzicije.

Štoviše, Malta će podupirati aktivno uključivanje, jednake mogućnosti i nediskriminaciju skupina u nepovoljnom položaju, poput osoba s invaliditetom. Pomoć u hrani ponudit će se i najpotrebitijima. Osim toga, Malta će ulagati u svoje zdravstvene sustave pružanjem obuke za radnike u zdravstvu, socijalnoj zaštiti i skrbi, provođenjem kampanja za podizanje svijesti o zdravim životnim stilovima i dobrobiti te ulaganjem u zdravstvena istraživanja.

Održivo ribarstvo

21,8 milijuna eura od Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF) potaknut će rast održivog plavog gospodarstva, poboljšati otpornost sektora ribarstva i olakšati zeleni prijelaz sektora obnavljanjem i očuvanjem vodenih bioloških resursa i promicanjem održive akvakulture.

3. PRIORITETI MALTE

3.1 Razvojni izazovi i prilike za Maltu

Malta je jedna od najgušće naseljenih država članica u EU. Gustoća naseljenosti je sve veća kako se sve više ekonomskih migranata doseljava na Maltu. Osim toga, snažan porast dolaznog turizma do kojeg je došlo na Malti od 2014. još je jedan važan čimbenik koji utječe na gospodarstvo zemlje; povećavajući pritisak na svoj okoliš, infrastrukturu i usluge. S jedne strane Malta ima pretežno starije stanovništvo, ali s druge strane, broj djece i mladih se smanjio, pri čemu Malta bilježi jednu od najnižih stopa nataliteta u Europi.

U skladu sa svjetskim trendovima, dolazni turizam pretrpio je značajan pad zbog pandemije COVID-19. Pandemija je imala nezapamćen utjecaj na malteško gospodarstvo i njegove javne financije. To je zahtijevalo intervenciju Vlade kako bi se podržalo gospodarstvo i osiguralo da kriza ne rezultira dugotrajnom štetom za financijsku održivost zemlje. Mjere koje je Vlada uvela kao odgovor na pandemiju, zajedno s otpornošću tržišta rada osigurale su zadržavanje visoke razine zaposlenosti.

3.2 Socioekonomske potrebe

Tržište rada

Uspješnost malteškog tržišta rada doživjela je značajan rast tijekom proteklih godina, s povećanjem stopa zaposlenosti i niskim stopama nezaposlenosti. Veze između spola i određenih vrsta ekonomske aktivnosti još uvijek su očite. Razine zaposlenosti muškaraca prevladavaju u većini gospodarskih djelatnosti s visokom zastupljenošću u proizvodnji i građevinarstvu. Zaposlenost žena veća je u financijama i osiguranju; obrazovanje; te ljudsko zdravlje i socijalni rad. Zapošljavanje na Gozu poraslo je između 2009. i 2019.; s najvećim udjelom zaposlenih koji rade u tržišnim uslugama. Slično tome, proteklih se godina smanjio broj tražitelja posla. Najnovije ekonomske projekcije koje je izradilo Ministarstvo financija i zapošljavanja sugeriraju da se očekuje nastavak pozitivnog učinka i rasta malteškog gospodarstva.

Stope zaposlenosti i spol

U 2019. Malta je imala najveći jaz u zaposlenosti među spolovima u EU-27. Zapravo, u 2019. zaposlenost muškaraca bila je 7,5% viša od prosjeka EU-27, dok je zaposlenost žena bila 1,5% niža. Vladin program besplatnog čuvanja djece, koji pruža besplatne usluge čuvanja djece roditeljima/starateljima koji su ili zaposleni ili se još školuju, zajedno s drugim inicijativama za 'isplatu rada', poslužio je kao važan doprinos povećanju stopa zaposlenosti žena . Iako je najveći rodni jaz u plaćama u dobnoj skupini 65+, on je i dalje zamjetno visok u ostalim dobnim skupinama. Što se tiče samozapošljavanja, ženska komponenta i dalje je relativno niska. Stoga postoji prostor za daljnje napore u promicanju samozapošljavanja i održavanju sve većeg rasta zaposlenih žena.

Zapošljavanje mladih i sudjelovanje starijih osoba na tržištu rada

Malta je zabilježila znatna poboljšanja u odnosu na mlade koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanju ili obuci. U tom smislu, program Jamstva za mlade, pokrenut 2016., pridonio je poboljšanju stopa zaposlenosti mladih kroz pružanje kvalitetnih prilika u obrazovanju, pripravništvu ili zapošljavanju. Unatoč tome, napori Malte da osigura povećanje zaposlenosti mladih i smanjenje odgovarajuće nezaposlenosti moraju biti održani u skladu s novom Politikom zapošljavanja mladih koja je trenutno u razvoju.

Shema za starije radnike, pokrenuta 2014., usmjerena je na poslodavce koji zapošljavaju osoblje u dobi od 45 do 65 godina koje se prijavilo za rad. Iako se stopa aktivnosti za dobnu skupinu od 55 do 64 godine od tada povećala, lokalni je prosjek još uvijek znatno niži od prosjeka EU-27. U tom smislu, i dalje je važno održati i povećati stope sudjelovanja u zapošljavanju za različite ciljne skupine, posebice u pogledu zaposlenosti žena i starijih osoba.

3.3 Socijalna kohezija, siromaštvo i materijalna deprivacija

Malta je provela nekoliko radnji kako bi ispunila svoj cilj EU 2020. za izvlačenje 6500 ljudi iz siromaštva, uključujući daljnja ulaganja u obrazovanje kao ključ za društvenu mobilnost, izuzeće od poreza na dohodak za osobe s niskim primanjima, beneficije na radnom mjestu i besplatne usluge čuvanja djece , između ostalog. Vlada je 2016. godine pokrenula mjeru prema kojoj su poslodavci koji zapošljavaju više od 20 osoba obvezni uključiti osobe s invaliditetom u iznosu od najmanje 2% ukupne radne snage. Ova mjera pridonijela je smanjenju prijavljivanja osoba s invaliditetom za naknade. Do 2019. godine smanjena je stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, koja je jedan od višedimenzionalnih kriterija siromaštva prema održivom razvoju.

Bez obzira na to, nezaposleni na Malti izloženi su visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Dobne i spolne varijante utječu na stopu siromaštva i materijalne deprivacije. U različitim dobnim skupinama, žene su podložnije riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, s najnižim stopama zabilježenim za mlađe od 16 godina, a najvišim za 55+ godina. Ti su trendovi, međutim, vidljivi kod oba spola. Ovo sugerira vezu s varijablama koje se odnose na posao i zaposlenje, kao što su dio radne snage i dob za zapošljavanje. Nadalje, niska razina obrazovanja pokazuje veću stopu rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. U 2019. odrasli s nižim stupnjem obrazovanja bili su u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, pri čemu su žene bile u većem riziku (31,9%) od svojih muškaraca (24,5%). Štoviše, što su roditelji viši, to je manja vjerojatnost da će se dijete suočiti sa siromaštvom i socijalnom isključenošću. U tom smislu, daljnji razvoj obrazovnog sektora nužna je investicija za veću uključenost, kao i društvenu integraciju.

Postotak osoba s invaliditetom (16+) koje se bore s plaćanjem stambenog prostora na Malti iznosio je 4,0%, u usporedbi s 3,3% osoba bez invaliditeta. S obzirom na razlike u siromaštvu među okruzima, u Južnoj luci, Gozu i Cominu razina potrošnje bila je ispod nacionalnog prosjeka u 2015. U tom smislu, rješavanje specifičnih potreba ranjivih skupina i dalje je neophodno kako bi se Malti omogućilo da krene prema većem inkluzivno društvo.

Što se tiče ozbiljne materijalne deprivacije, koja je jedan od višedimenzionalnih kriterija siromaštva prema održivom razvoju, stopa Malte bila je niža od prosjeka EU-27. Štoviše, žene na Malti zabilježile su višu stopu uskraćenosti od svojih muških kolega. U 2019. godini 5,9% stanovništva nije si moglo priuštiti svakodnevni obrok s proteinima ili povrćem. Nedostatak hrane ima ozbiljne i široke implikacije na sve dobne skupine. To uključuje: medicinske, socijalne i ekonomske probleme koji bi mogli spriječiti obrazovna postignuća kao i postizanje i zadržavanje posla koji obeshrabruje ovisnost o sustavima socijalne skrbi i omogućuje bolju kvalitetu života. Stoga su potrebne dodatne inicijative kako bi se osigurala održiva integracija osoba koje pate od materijalne uskraćenosti u društvo i kako bi se osigurala osnovna sredstva za život i dobrobit.

Posljednjih godina postotak stranih državljana na Malti eksponencijalno je porastao. U 2018. broj zaposlenih stranih državljana na Malti i Gozu iznosio je 67.596 osoba, od čega gotovo 53% iz zemalja članica EU-a, 46% državljana trećih zemalja (TCN) i 1% iz zemalja EFTA-e. Iako su plaće, prihod i životni uvjeti državljana trećih zemalja na Malti, uključujući raspoloživi dohodak, obrazovanje i prilike za zapošljavanje te stanovanje, povoljniji nego u drugim zemljama EU-a, zaposleni u sektorima kao što su građevinarstvo i turizam povezani su s relativnim siromaštvom . Stoga su potrebne dodatne inicijative kako bi se osigurala održiva integracija osoba koje pate od materijalne uskraćenosti u društvo i kako bi se osigurala osnovna sredstva za život i dobrobit.

3.4 Obrazovanje i obuka

Očekuje se da će se demografski rast Malte nastaviti u sljedećem desetljeću, što će rezultirati povećanom potrebom za povećanim, digitaliziranim i relevantnim tržištem rada školovanjem, kako bi se održalo gospodarstvo Malte, kao i nastavilo njegovati kulturu obrazovanja i cjeloživotnog učenja (LLL). U 2019. stopa ESL-a na Malti još uvijek je zaostajala za EU-27. Pokrenuto je nekoliko aktivnosti, uključujući uvođenje strukovnih i primijenjenih predmeta u sustav nižeg srednjeg obrazovanja, koje se naziva reforma 'Moje putovanje', s ciljem smanjenja stope napuštanja škole kroz različite pedagogije u obveznom školovanju. Istodobno, pozitivnim trendovima u ovom području pridonijelo je i uvođenje novih revidiranih nastavnih planova i programa. Angažman na primarnoj razini dodatno je pojačan uvođenjem digitalnih tehnologija i e-sadržaja. Ciljani pristup osnovnoškolcima s niskim vještinama pismenosti također je podržan sastancima izvan razreda tijekom školskih sati. Međutim, dodatna potpora mladim osobama za stjecanje potrebnih vještina za ulazak na tržište rada i kretanje na njemu te za nastavak daljnjeg obrazovanja i dalje je ključna.

Pružanje kvalitetnih i priznatih programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na Malti dramatično je promijenilo obrazovni krajolik i dalo alternativne mogućnosti za mlade ljude. Postignuto tercijarno obrazovanje također se značajno poboljšalo tijekom posljednjih godina. Sudjelovanje u programima kreditne mobilnosti zahtijeva daljnje poboljšanje, u tom smislu, i unatoč postignutom napretku, potrebno je više napora za poboljšanje pristupa i kvalitete FHE-a. Što se tiče osoba s invaliditetom, na Malti postoje ograničeni specifični programi potpore obrazovanju nakon što se pređe dob za obvezno školovanje. Učenje odraslih Na Malti, učenje odraslih i stope sudjelovanja u obrazovanju i osposobljavanju bilježe porast, ali, s druge strane, u 2019. Malta je imala drugi najveći postotak odraslih s nižim sekundarnim obrazovanjem. U tu svrhu, potpora poboljšanju vještina niskokvalificiranih odraslih i dalje je važna, kao što je također navedeno u Državnom izvješću za Maltu (2020.).

Unatoč ekspanziji radne snage posljednjih godina, od iznimne je važnosti osigurati da poslodavci mogu prekvalificirati i zadržati kvalificirane radnike. Nadalje, povećanje broja istraživača i ljudskog kapitala sposobnih za pokretanje i usmjeravanje istraživačkih inicijativa ovisi o obrazovnom sustavu koji potiče transverzalne vještine kreativnosti, kritičkog mišljenja, produktivnosti i rješavanja problema. Stoga je važno poboljšati učenje kroz pedagogiju koja je više usmjerena na učenika za pružanje kvalitetnog obrazovanja i rješavanje nedostataka vještina na tržištu rada.

Očekuje se da će Europski zeleni dogovor također imati utjecaj na tržište rada i potrebne vještine. Eurostat izvješćuje da je 'Zapošljavanje u sektoru ekoloških dobara i usluga' ograničeno za Maltu, međutim, također ukazuje na postotak povećanja u ovom sektoru između 2014.-2016. Posjedovanje odgovarajućih vještina ključno je za prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, s naglaskom na poboljšanju postojećih vještina i obuci za pružanje novih zelenih vještina. Rastuće gospodarstvo s niskom razinom ugljika može cvjetati samo ako zaposlenici imaju odgovarajuće vještine da zadovolje zahtjeve s kojima će se industrija suočiti u budućnosti.

3.5 Strategija i komplementarnost

Ulaganja koja se podupiru u okviru ESF+ posebno će imati za cilj poticanje uključivog društvenog okruženja u skladu s Europskim stupom socijalnih prava, poticanje okruženja pogodnog za zdravu radnu snagu i održavanje nove generacije pružanja kvalitetnog obrazovanja, istovremeno rješavajući izazove s kojima se suočavaju trenutno niskokvalificirano odraslo stanovništvo. Program ESF+ također će imati za cilj rješavanje teritorijalnih razlika između Malte i Goza. Nadovezujući se na prethodna programska razdoblja, Vlada je i dalje predana izdvajanju za Gozo najmanje 10% Programa ESF+. Ove će inicijative posebno nadopuniti horizontalna i posebno ciljana ulaganja u Gozo koja će se poduprijeti u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF).

Mjere ESF+ djelovat će kao glavni fond za obrazovanje i osposobljavanje, kao i mjere uključivanja. Mjere ESF+ stoga će nadopuniti intervencije ERDF-a, prvenstveno u okviru inovativne i pametne dimenzije i socijalne dimenzije te ulaganja u Plan oporavka i otpornosti (RRP), u smislu pružanja potrebne kombinacije infrastrukture i vještina za omogućavanje radnih mjesta i rasta; pristup i poboljšano obrazovanje, zdravstvene i socijalne usluge, istraživanje i inovacije te poduzetništvo; digitalnu tranziciju, zajedno s mjerama za poticanje uključenosti. Nadalje, također će nadopuniti intervencije u okviru zelenije, niskougljične dimenzije EFRR-a i Kohezijskog fonda (CF), Fonda za pravednu tranziciju (JTF) i RRP ulaganja u smislu pružanja obuke, prilika za prekvalificiranje i pedagogije prema zelenom gospodarstvu. Sredstva ESF+ također će nadopuniti prekogranične i transnacionalne programe u područjima povezanim sa zelenom i digitalnom suradnjom, kao i društvenom dimenzijom.

Osim toga, intervencije ESF+ nadopunit će intervencije u okviru Fonda za azil, migraciju i integraciju: pri čemu će fond za migracije biti usmjeren na integraciju migranata i državljana trećih zemalja u fazi prihvata, dok će se ESF+ usredotočiti na dugoročnu integraciju i uključivanje različitih ranjivih ciljnih skupina , uključujući državljane trećih zemalja. Razgraničenje intervencija u okviru ova dva instrumenta financiranja osigurat će da se sredstva EU-a i dalje maksimiziraju u ovom području.

Intervencije poduzete u okviru ESF+ također će nastojati nadopuniti prioritete Malte u pogledu Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike (CAP SP) i programa Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF). Predviđene su komplementarne aktivnosti u promicanju istraživanja i obuke u ribarstvu, akvakulturi, poljoprivredi i ruralnom razvoju. Osim toga, Vlada će nastojati maksimizirati potencijalne sinergije s drugim inicijativama kao što je ERASMUS+ u smislu mobilnosti i Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za raseljene radnike (EGF) u vezi s neočekivanim događajima restrukturiranja koji bi mogli značajno utjecati na zapošljavanje. Dok će se potpora u okviru Instrumenta tehničke podrške (TSI) tražiti kao glavni izvor za potporu reformama i izgradnji kapaciteta, komplementarnosti s ESF+ također su predviđene u smislu provedbe mjera koje mogu proizaći iz projekata TSI-ja.

Podrška HELPDESK

Sufinanciran od Europske unije. Izraženi stavovi i mišljenja su međutim samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije. Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.

Financira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su međutim samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije. Za njih se ne mogu smatrati odgovornima ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu.